Što je greylisting?
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Greylisting je metoda suzbijanja neželjene e-pošte (spama) na razini servera e-pošte.
Ispravan server e-pošte
Ispravan server e-pošte, koji se naziva i MTA (Mail Transfer Agent), jest server koji se ne koristi za slanje spama. Primjer je server e-pošte nekog pružatelja internetskih usluga (primjeri pružatelja internetskih usluga su Chello, XS4All, Planet, Ziggo).
Neispravan server e-pošte
Neispravan server e-pošte jest server koji velikom broju korisnika šalje velike količine neželjenih poruka (spama).
Kako funkcionira
Na nekim serverima koristimo greylisting. Ova funkcija može biti uključena osobito kada je server jako opterećen velikim količinama spama. Velika je prednost to što server tada odmah ima znatno manje posla. Kod nas zapis greylistinga vrijedi 36 dana, pa do kašnjenja ne bi trebalo dolaziti prečesto.
Kako funkcionira
Greylisting se provodi porukom o odbijanju (obično kod 451) koju server primatelja šalje serveru pošiljatelja. "Ispravan" server pošiljatelja privremeno će spremiti poruku i pokušati je poslati ponovno kasnije. Server primatelja to će zapamtiti na temelju različitih kriterija. Server primatelja može primjerice zapamtiti IP adresu u kombinaciji s pošiljateljem. Ta se kombinacija tada dodaje na popis dopuštenih (whitelist).
Čim ispravan server pošiljatelja ponovno pokuša, primjerice nakon 10 minuta (podesivo), server primatelja provjerit će IP adresu i pošiljatelja te na temelju postavljenog vremena poruku propustiti ili ponovno odbiti. IP adresa i domena često se spremaju u lokalnu bazu podataka. Pri sljedećem slanju provjerava se lokalna baza podataka kako bi se vidjelo je li riječ o pouzdanoj kombinaciji. Ako jest, poruka se odmah prihvaća.
Ideja je da ispravan server e-pošte vodi red čekanja (queue) i nakon nekoliko minuta pokuša ponovno. "Neispravan" server e-pošte (spam server) to si ne može priuštiti jer bi mu se inače napunili vlastiti redovi čekanja. Posljedica bi bila da se mediji za pohranu mogu napuniti, što može uzrokovati druge probleme.
Prednosti
Budući da malo spam servera može raditi s ovom tehnikom, server primatelja prihvaća malo neželjene pošte.
Budući da se odbijanje provodi porukom 451 na razini servera e-pošte, poruka još ne dolazi do filtara za spam. Filtri za spam kao što je Spamassassin poznati su kao programi koji od servera traže mnogo procesorske snage.
Nedostaci
Velik je nedostatak greylistinga to što krajnji korisnik ovisi o serveru e-pošte. Krajnji korisnik naime nema utjecaja na to koliko brzo će pošiljatelj biti propušten. Osim toga, krajnji korisnik nema utjecaja ni na to kada će server pošiljatelja ponovno ponuditi poruku. Konkretan primjer: pružatelj internetskih usluga @home ima takozvani requeue (vrijeme nakon kojeg server pošiljatelja ponovno pokušava isporučiti poruku) od 1 sata. Prvi put će dakle proći sat vremena prije nego što se prihvati poruka s adrese @home. To je vrlo nezgodno ako primatelj upravo čeka tu poruku.
Drugi je nedostatak greylistinga to što red čekanja nemaju samo spam serveri. Programeri naime ne koriste uvijek lokalnu funkciju za e-poštu, nego se sami pokušavaju spojiti na server primatelja, bez posredovanja servera pošiljatelja. Poruka će prvi put biti odbijena, a korisnik koji je pokrenuo tu radnju najvjerojatnije će dobiti poruku o pogrešci.
Osim toga, mnogi veliki pružatelji internetskih usluga koriste kombinaciju više servera e-pošte. Poruku kasnije ponovno ne nudi ista IP adresa, nego neka druga. To znači da mnoge poznate domene unaprijed treba staviti na popis dopuštenih. A upravo su one često poznati izvori spama.